je najstarija veterinarsko-specijalistička organizacija u zemlji. Osnovan je od strane Ministarstva za poljoprivredu Srbije kao odeljenje za veterinarsku epidemiologiju pri Higijenskom zavodu (tada Pasterov zavod) 2. juna 1941. godine. Odeljenje je na početku svog rada bilo osposobljeno za dijagnostiku najvažnijih zoonoza - besnila, antraksa, tuberkuloze i dr, a kasnije i za ostale zarazne i parazitarne bolesti. Takođe, vršena je kontrola zdravstvene i kvalitativne ispravnosti mesa, mleka i njihovih proizvoda.
Odeljenje za veterinarsku epidemiologiju je 29. decembra 1944. godine preraslo u veterinarski odsek, a 1948. se formira kao posebna ustanova, Reonski veterinarski bakteriološki zavod u Nišu. Područje rada i odgovornosti zavoda je bila cela jugoistočna Srbija. U okviru zavoda postojala su sledeća odeljenja: bakteriološko, serološko, parazitološko, za ispitivanje životnih namirnica, za patološko-anatomsku dijagnostiku i za veterinarsku propagandu i prosvećivanje.
Reorganizacijom veterinarske službe 25. februara 1957. godine osniva se kao specijalistička organizacija Veterinarski centar u Nišu, na lokaciji na kojoj se i danas nalazi.
Danas je VSI moderna ustanova sa savremenom opremom i stručnim kadrovima. U institutu radi 12 veterinara od kojih je jedan profesor Univerziteta u Nišu, dva magistra, pet specijaliste, jedan magistrant i dva specijalizanta. U Institutu rade pored veterinara i dva dipl. hemičara i jedan dipl. pravnik.
je najstarija veterinarsko-specijalisticka organizacija u zemlji. Osnovan je od strane Ministarstva za poljoprivredu Srbije kao odeljenje za veterinarsku epidemiologiju pri Higijenskom zavodu (tada Pasterov zavod) 2. juna 1941. godine. Odeljenje je na pocetku svog rada bilo osposobljeno za dijagnostiku najvaznijih zoonoza - besnila, antraksa, tuberkuloze i dr, a kasnije i za ostale zarazne i parazitarne bolesti. Takodje, vrsena je kontrola zdravstvene i kvalitativne ispravnosti mesa, mleka i njihovih proizvoda.
Odeljenje za veterinarsku epidemiologiju je 29. decembra 1944. godine preraslo u veterinarski odsek, a 1948. se formira kao posebna ustanova, Reonski veterinarski bakterioloski zavod u Nisu. Podrucje rada i odgovornosti zavoda je bila cela jugoistocna Srbija. U okviru zavoda postojala su sledeca odeljenja: bakteriolosko, serolosko, parazitolosko, za ispitivanje zivotnih namirnica, za patolosko-anatomsku dijagnostiku i za veterinarsku propagandu i prosvecivanje.
Reorganizacijom veterinarske sluzbe 25. februara 1957. godine osniva se kao specijalisticka organizacija Veterinarski centar u Nisu, na lokaciji na kojoj se i danas nalazi.
Danas je VSI moderna ustanova sa savremenom opremom i strucnim kadrovima. U institutu radi 12 veterinara od kojih je jedan profesor Univerziteta u Nisu, dva magistra, pet specijaliste, jedan magistrant i dva specijalizanta. U Institutu rade pored veterinara i dva dipl. hemicara i jedan dipl. pravnik.
Odeljenje se bavi ispitivanjem zdravstvene i kvalitativne ispravnosti namirnica životinjskog porekla. Svoj rad Odeljenje zasniva na tri vida ispitivanja namirnica:
Odeljenje ima ugovore o laboratorijskoj i stručnoj saradnji sa svim preduzećima i licima koja se bave proizvodnjom i preradom mesa, mleka, ribe i jaja, a nalaze se na niškom i južnomoravskom regionu.
Odeljenje čine četiri laboratorije:
Šef odeljenja je mr Vidanović Dejan.
Odeljenje se bavi ispitivanjem zdravstvene i kvalitativne ispravnosti namirnica zivotinjskog porekla. Svoj rad Odeljenje zasniva na tri vida ispitivanja namirnica:
Odeljenje ima ugovore o laboratorijskoj i strucnoj saradnji sa svim preduzecima i licima koja se bave proizvodnjom i preradom mesa, mleka, ribe i jaja, a nalaze se na niskom i juznomoravskom regionu.
Odeljenje cine cetiri laboratorije:
Sef odeljenja je mr Vidanovic Dejan.
Hemijska laboratorija je osposobljena za ispitivanje kvalitativnih, kao i nekih parametara zdravstvene ispravnosti namirnica životinjskog porekla.
Hemijska laboratorija je osposobljena za ispitivanje kvalitativnih, kao i nekih parametara zdravstvene ispravnosti namirnica zivotinjskog porekla.
Mikrobiološka laboratorija je osposobljena za ispitivanje mikrobiološke ispravnosti namirnica životinjskog porekla, kao i za utvrđivanje prisustva rezidua antibiotika i sulfonamida. Za ova ispitivanja laboratorija je registrovana kod Republičkog Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i kod Republičkog Ministarstva za Zdravstvo.
Mikrobioloska laboratorija je osposobljena za ispitivanje mikrobioloske ispravnosti namirnica zivotinjskog porekla, kao i za utvrdjivanje prisustva rezidua antibiotika i sulfonamida. Za ova ispitivanja laboratorija je registrovana kod Republickog Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i sumarstvo, kao i kod Republickog Ministarstva za Zdravstvo.
Odeljenje za dijagnostiku zaraznih i parazitskih bolesti od samog osnivanja radi na dijagnostici, suzbijanju i iskorenjivanju zaraznih i parazitskih bolesti. Posebna pažnja se poklanja dijagnostici zoonoza. Ovo odeljenje je najstarije u okviru instituta i formirano je 1941. godine iz odeljenja za veterinarsku epidemiologiju pri higijenskom zavodu u Nišu.
Na odeljenju se obavljaju:
U okviru ovog odeljenja formirano je i odeljenje za bakteriološki
pregled stočne hrane i komponenti za proizvodnju stočne hrane.
Odeljenje za dijagnostiku zaraznih i parazitskih bolesti od samog osnivanja radi na dijagnostici, suzbijanju i iskorenjivanju zaraznih i parazitskih bolesti. Posebna paznja se poklanja dijagnostici zoonoza. Ovo odeljenje je najstarije u okviru instituta i formirano je 1941. godine iz odeljenja za veterinarsku epidemiologiju pri higijenskom zavodu u Nisu.
Na odeljenju se obavljaju:
U okviru ovog odeljenja formirano je i odeljenje za bakterioloski pregled stocne hrane i komponenti za proizvodnju stocne hrane.
Odeljenje za pčelarstvo je formirano u toku 2000-te godine na osnovu iskazane potrebe ka daljem razvoju pčelarstva juga Srbije.
Odeljenje je objedinilo rad već postojećih kadrova (mikrobiologa, parazitologa, epizootiologa, hemičara i diplomiranih inžinjera stočarstva) kao i rad laboratorije za dijagnostiku bolesti pčela i laboratorije za utvrđivanje kvaliteta meda i proizvoda od meda.
Saradnja je ubrzo uspostavljena sa opštinskim pčelarskim organizacijama na Jugu Srbije što je rezultiralo osnivanjem Regionalne organizacije pčelara Juga Srbije čiji je predsednik g. Ignjatović Radisav, direktor V.S.I. Niš. Zahvaljujući toj saradnji formiran je i ogledni pčelinjak koji trenutno broji 20 košnica, ali su već obezbeđene još 20 za proširenje pčelinjaka. Ogledni pčelinjak služi obuci veterinarskih stručnjaka i zainteresovanih pčelara u apitehnici, a takođe i kao poligon za ispitivanje lekova koji se koriste u pčelarstvu .
Odeljenje za pčelarstvo aktivno učestvuje u svim savetovanjima i stručnim usavršavanjima pčelara Juga Srbije. Jačanje neposredne saradnje je rezultiralo time da se broj dostavljenih uzoraka saća i pčela svake godine povećava što je dovelo do brže i kvalitetnije dijagnostike pčelinjih bolesti. Isto se dešava i sa uzorcima u hemijskoj laboratoriji čiji se broj svake godine povećava.
Zahvaljujući dobroj saradnji sa Republičkom veterinarskom inspekcijom i sa pčelarima u 2001. godini efikasno je suzbijena Američka kuga pčelinjeg legla koja se pojavila u Merošini .
Nadamo se da će ovo odeljenje u daljem radu potvrditi svoj značaj i opravdati osnivanje.
Odeljenje za pcelarstvo je formirano u toku 2000-te godine na osnovu iskazane potrebe ka daljem razvoju pcelarstva juga Srbije.
Odeljenje je objedinilo rad vec postojecih kadrova (mikrobiologa, parazitologa, epizootiologa, hemicara i diplomiranih inzinjera stocarstva) kao i rad laboratorije za dijagnostiku bolesti pcela i laboratorije za utvrdjivanje kvaliteta meda i proizvoda od meda.
Saradnja je ubrzo uspostavljena sa opstinskim pcelarskim organizacijama na Jugu Srbije sto je rezultiralo osnivanjem Regionalne organizacije pcelara Juga Srbije ciji je predsednik g. Ignjatovic Radisav, direktor V.S.I. Nis. Zahvaljujuci toj saradnji formiran je i ogledni pcelinjak koji trenutno broji 20 kosnica, ali su vec obezbedjene jos 20 za prosirenje pcelinjaka. Ogledni pcelinjak sluzi obuci veterinarskih strucnjaka i zainteresovanih pcelara u apitehnici, a takodje i kao poligon za ispitivanje lekova koji se koriste u pcelarstvu .
Odeljenje za pcelarstvo aktivno ucestvuje u svim savetovanjima i strucnim usavrsavanjima pcelara Juga Srbije. Jacanje neposredne saradnje je rezultiralo time da se broj dostavljenih uzoraka saca i pcela svake godine povecava sto je dovelo do brze i kvalitetnije dijagnostike pcelinjih bolesti. Isto se desava i sa uzorcima u hemijskoj laboratoriji ciji se broj svake godine povecava.
Zahvaljujuci dobroj saradnji sa Republickom veterinarskom inspekcijom i sa pcelarima u 2001. godini efikasno je suzbijena Americka kuga pcelinjeg legla koja se pojavila u Merosini .
Nadamo se da ce ovo odeljenje u daljem radu potvrditi svoj znacaj i opravdati osnivanje.
Trihineloza je zajedničko parazitarno oboljenje ljudi i životinja čiji je uzročnik Trichinella spiralis. Trihineloza je infektivna za sve vrste sisara koji je unesu, a najznačajnije su one životinje koje su po svojoj prirodi mesojedi ili svaštojedi, a dominantne su u ishrani ljudi. Kod nas su od posebnog značaja domaće i divlje svinje, a obaveznom pregledu podležu i konji.
Trihinoskopski pregled svinjskog mesa se vrši sa prvenstvenim ciljem zaštite zdravlja stanovništva. Sa druge strane, trihinoskopija je i sastavni deo veterinarskog pregleda mesa koji se vrši u cilju suzbijanja i iskorenjivanja zaraznih bolesti stoke, a trihineloza se smatra jednom od bolesti koje ugrožavaju celu zemlju.
Iz ovih razloga neophodno je obaviti trihinoskopski pregled pre nego što se donese konačni sud o upotrebljivosti svinjskog mesa za ljudsku ishranu.